Poslanici Evropskog parlamenta pozvali  Savjet  EU  na postizanje dogovora o višegodišnjem finansijskom okviru EU-a prije evropskih izbora u 2019.

Ovakav stav zastupa i Evropska komisija, koja je višegodišnji finansijski okvir i predložila. U suprotnom, Komisija i Parlament, smatraju da bi moglo  doći do negativnih posljedica za evropske programe.

U pogledu finansiranja, poslanici se slažu da bi, prema predlogu budžeta  od strane Savjeta  za 2021.-2027., izdvajanje samo 1,1% bruto nacionalnog dohotka (BDP) od 27 zemalja članica dovelo do toga da EU ne može ispuniti svoje političke obaveze. Umjesto toga, u izvještaju  se predlaže izdvajanje 1,3% za koje francuska zastupnica Isabelle Thomas (S&D) kaže da će “prilagoditi budžet politici koju je Evropska unija najavila.”

Parlament se protivi rezovima na ključnim politikama EU-a, uključujući kohezionu politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku , Evropski socijalni fond i Inicijativu za zapošljavanje mladih. U skladu s obavezama prema Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, Evropski parlament želi značajno uvećanje  potrošnje vezane uz klimatske promjene kako bi se što prije dosegao cilj od 30%.

Po pitanju prihoda, u izvještaju  se insistira na tome da se ne može postići dogovor oko višegodišnjeg finansijskog budžeta ukoliko EU nema više novca u budžetu  iz sopstvenih  izvora. Navedeno je kako je trenutni sistem tzv. “sopstvenih  sredstava” previše kompleksan, nepravedan te nije transparentan. Poslanici podržavaju predlog Komisije koji se tiče novih izvora sopstvenih  sredstava, uključujući zajedničku konsolidovanu osnovicu poreza na dobit, poreze na energiju i plastičnu ambalažu .

„No, želimo proširiti ovaj prijedlog digitalnim porezom i porezom na finansijske transakcije“, izjavio  je poslanik  Janusz Lewandowski (EPP, Poljska).

Više informacija na mozete pogledati ovdje.

 

 

Izvor: http://www.europarl.europa.eu

Slika: Google Images