Poslanici Evropskog parlamenta pozvali Savjet EU na postizanje dogovora o višegodišnjem finansijskom okviru EU-a prije evropskih izbora u 2019.
Ovakav stav zastupa i Evropska komisija, koja je višegodišnji finansijski okvir i predložila. U suprotnom, Komisija i Parlament, smatraju da bi moglo doći do negativnih posljedica za evropske programe.
U pogledu finansiranja, poslanici se slažu da bi, prema predlogu budžeta od strane Savjeta za 2021.-2027., izdvajanje samo 1,1% bruto nacionalnog dohotka (BDP) od 27 zemalja članica dovelo do toga da EU ne može ispuniti svoje političke obaveze. Umjesto toga, u izvještaju se predlaže izdvajanje 1,3% za koje francuska zastupnica Isabelle Thomas (S&D) kaže da će “prilagoditi budžet politici koju je Evropska unija najavila.”
Parlament se protivi rezovima na ključnim politikama EU-a, uključujući kohezionu politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku , Evropski socijalni fond i Inicijativu za zapošljavanje mladih. U skladu s obavezama prema Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, Evropski parlament želi značajno uvećanje potrošnje vezane uz klimatske promjene kako bi se što prije dosegao cilj od 30%.
Po pitanju prihoda, u izvještaju se insistira na tome da se ne može postići dogovor oko višegodišnjeg finansijskog budžeta ukoliko EU nema više novca u budžetu iz sopstvenih izvora. Navedeno je kako je trenutni sistem tzv. “sopstvenih sredstava” previše kompleksan, nepravedan te nije transparentan. Poslanici podržavaju predlog Komisije koji se tiče novih izvora sopstvenih sredstava, uključujući zajedničku konsolidovanu osnovicu poreza na dobit, poreze na energiju i plastičnu ambalažu .
„No, želimo proširiti ovaj prijedlog digitalnim porezom i porezom na finansijske transakcije“, izjavio je poslanik Janusz Lewandowski (EPP, Poljska).
Više informacija na mozete pogledati ovdje.
Izvor: http://www.europarl.europa.eu
Slika: Google Images