Evropska komisija  je  7. februara  2019.  objavila  Zimsku ekonomsku prognozu 2019.

Očekuje se da će evropska  privreda u 2019. rasti šestu godinu zaredom i predviđa se širenje privrede u svim državama članicama. Predviđa se da će ukupna stopa rasta biti nešto niža u odnosu na visoke stope rasta ostvarene posljednjih godina, a izgledi za budućnost su podložni velikoj neizvjesnosti, stoji u saopštenju Evropske komisije.

Potpredsednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog i finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis, izjavio je „Očekuje se da će u 2019. privrede svih država članica EU i dalje rasti, što znači više radnih mjesta i prosperiteta. Bez obzira na to, naša prognoza rasta je snižena, naročito za najveće privrede eurozone. Na taj način se u obzir uzimaju spoljni činioci, kao što su trgovinske tenzije i usporavanje rastučih tržišta, posebno u Kini. U nekim zemljama evrozone se ponovo javlja zabrinutost zbog uzajamne povezanosti države i banaka i održivosti duga. Mogućnost da dođe do Brexita bez dogovora stvara dodatnu neizvesnost. Ako smo svjesni ovih sve većih rizika, obavili smo pola posla. Drugu polovinu čini odabir odgovarajuće kombinacije politika, kao što je olakšavanje ulaganja, udvostručeni napori u cilju sprovođenja strukturnih reformi i primjena mudrih fiskalnih politika.”

„Nakon vrhunca u 2017. usporavanje rasta privrede EU nastaviće se i u 2019, a stopa rasta će iznositi 1,5%. Usporavanje će biti izraženije nego što je predviđeno prošle jeseni, posebno u eurozoni, zbog neizvjesnosti u globalnog trgovini i djelovanja domaćih činilaca u najvećim državama članicama. Privredni temelji Evrope i dalje su čvrsti, a dobre vijesti i dalje stižu, posebno u pogledu zaposlenosti. Rast bi trebalo da se postepeno vrati u drugoj polovini ove godine i u 2020,”  izjavio je Pjer Moskovisi, komesar za ekonomske i finansijske poslove, oporezivanje i carinu.

Što se tiče privrednog  rasta, ocjenjuje se da se ekonomska aktivnost usporila u drugoj polovini prošle godine u kontekstu usporavanja rasta svjetske trgovine, slabljenja povjerenja zbog neizvjesnosti i slabijih proizvodnih rezultata zbog negativnog djelovanja privremenih faktora u nekim državama članicama, kao što su poremećaji u sektoru proizvodnje automobila, društvene napetosti i neizvjesnost u pogledu fiskalne politike. Kao posljedica toga rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) u europodručju i u EU-u vjerojatno se u 2018. smanjio na 1,9 % u odnosu na 2,4 % iz 2017. (jesenska prognoza: 2,1 % za EU28 i europodručje).

Ekonomski zamah na početku ove godine bio je slab, iako su temeljni uslovi i dalje solidni. Ekonomski rast nastaviće se, iako umjerenijom stopom. Na evropsku ekonomiju i dalje će povoljno uticati poboljšanje uslova na tržištu rada, povoljni uslovi finansiranja i blago ekspanzivni smjer fiskalne politike. Predviđa se rast BDP-a europodručja za 1,3 % u 2019. i 1,6 % u 2020. (jesenska prognoza: 1,9 % u 2019.; 1,7 % u 2020.). Prognoza rasta BDP-a EU-a takođe je korigovana naniže, na 1,5 % u 2019. i 1,7 % u 2020. (jesenska prognoza: 1,9 % u 2019.; 1,8 % u 2020.).

Kad je riječ o većim državama članicama prognoze rasta za 2019. znatno su korigovane  naniže za Njemačku, Italiju i Holandiju. Domaća potražnja snažna je u mnogim je državama članicama, čemu doprinosi i podrška  fondova EU-a.

Inflacija potrošačkih cijena u europodručju smanjila se krajem 2018. zbog snažnog pada cijena energenata i niže stope inflacije cijena prehrambenih proizvoda. Ukupna inflacije (HICP) u prosjeku je u 2018. iznosila 1,7 %, što je porast u odnosu na 1,5 % u 2017. S obzirom na to da su pretpostavke o cijeni nafte za ovu i sljedeću godinu trenutno niže nego u jesen, predviđa se da će se inflacija u europodručju 2019. sniziti na 1,4 % i blago povećati na 1,5 % u 2020. Predviđa se da ce inflacija u EU-u ove godine iznositi 1,6 % i zatim porasti na 1,8 % u 2020.

Zbog visokog nivoa  neizvjesnosti ekonomski su izgledi nejasni, a predvidanja su podložna negativnim rizicima. Trgovinske napetosti, koje vec neko vrijeme opterećuju ekonomsko raspoloženje, donekle su se smanjile, ali i dalje izazivaju zabrinutost. Kineska privreda  možda se usporava brže nego što je predviđeno, a globalna financijska tržišta i brojna nova tržišta osjetljiva su na nagle promjene u pogledu percepcije rizika i očekivanja rasta. Kad je riječ o EU-u, Brexit i dalje predstavlja izvor nesigurnosti.

S obzirom na povlačenje Ujedinjenog  Kraljevstva iz EU-a, projekcije za 2019. i 2020. baziraju  se isključivo na tehničkoj pretpostavci da će se u trgovinskim odnosima izmedu EU27 i Ujedinjenog  Kraljevstva zadržati status quo. Te projekcije, kako se  navodi  u Saopštenju  Komisije,  služe samo za prognozu i ne utiču na aktualni postupak u kontekstu postupka iz člana 50.

Kontekst

Evropska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (u proljeće i jesen) i dvije privremene prognoze (zimska i ljetna). Privremene prognoze obuhvataju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice i europodručje te zbirne podatke za EU.

Sljedeća  sveobuhvatna prognoza Evropske komisije je Proljećna ekonomska prognoza 2019. koja će se objaviti u maju 2019. godine.

Zimska ekonomska prognoza dostupna ovdje  https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/economic-performance-and-forecasts/economic-forecasts/winter-2019-economic-forecast-growth-moderates-amid-global-uncertainties_en

Izvor: https://ec.europa.eu/

Slika: Google Images