Komisija je 6. oktobra  2020.usvojila Komunikaciju o politici proširenja EU i Paket o proširenju za 2020.: godišnje izvještaje s ocjenama sprovođenja sustinskih reformi na Zapadnom Balkanu i u Turskoj predstavljena su zajedno s jasnim i preciznijim preporukama i smjernicama o sljedećim koracima za te partnere, u skladu s revidiranom metodologijom proširenja.

Vjerodostojan napredak u oblasti vladavine prava , kako kažu u Briselu,  ” i dalje je velik izazov koji je često povezan s nedostatkom političke volje. U cijeloj regiji Zapadnog Balkana pravosuđe je i dalje usporeno s nedovoljnom predanosti načelu nezavisnosti pravosuđa. Borba protiv korupcije se usporila, a rezultati u većini zemalja partnera daleko su od toga da ispune uslove za članstvo, dok je u oblasti slobode izražavanja i medijskog pluralizma prošle godine postignut najslabiji napredak.,,

Komisija je prvi put ocijenila ukupnu ravnotežu u pristupnim pregovorima s Crnom Gorom i Srbijom i predložila kako dalje. To bi trebalo da omogući da međuvladine konferencije, koje bi trebalo da se održe nakon objavljivanja godišnjeg paketa Komisije,  posluže kao “forumi za politički dijalog o reformama, sagledavanje cjelokupnog procesa pristupanja i definišu  planove za sljedeću godinu, uključujući otvaranje i zatvaranje poglavlja i  moguće korektivne mjere.,,

U slučaju Albanije i Sjeverne Makedonije, Evropska komisija “sa zanimanjem iščekuje prve međuvladine konferencije koje će se sazvati što je moguće prije, nakon što Savjet donese pregovaračke okvire.,, Komisija je potvrdila dalji napredak u sprovodenju reformi u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

U slučaju Bosne i Hercegovine, očekuje se da će Bosna i Hercegovina preduzeti mjere u pogledu 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o njenom zahtjevu za članstvo u EU i, istovremeno, konstatuje da su dosad  preduzeti samo neki koraci. Što se tiče Kosova, konstatuje se da je ostvaren ograničen napredak u reformama povezanima s EU i, istovremeno, ukazuje da je važno  da kosovske vlasti udvostruče svoje napore kako bi napredovale na putu prema EU, između ostalog, sprovođenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Što se tiče Turske, Komisija, pored ostalog,  ukazala “Turska je i dalje ključni partner Evropske unije. Međutim zbog ozbiljnog nazadovanja u oblasti demokratije, vladavine prava i temeljnih prava i nezavisnosti pravosuđa, Turska  nastavlja da se udaljava od Evropske unije. ,,U izvještaju je navedeno i da je vanjska politika Turske sve više u sukobu s prioritetima Evropske unije  u pogledu zajedničke vanjske i bezbjednosne politike.

Sada je na Savjetu EU da razmotri preporuke Evropske komisije i odluči o sljedećim koracima.

Proces proširenja

Trenutnim planom proširenja obuhvaceni  su partneri na Zapadnom Balkanu i Turska. Pregovori o pristupanju otvoreni su s Crnom Gorom (2012.), Srbijom (2014.) i Turskom (2005.). U martu 2020. države članice donijele su odluku o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Potencijalne  zemlje kandidati  su Bosna i Hercegovina (zahtjev za pristupanje EU predat u februaru 2016.) i Kosovo (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu u aprilu 2016.).

Postupak pristupanja i dalje se temelji na utvrđenim mjerilima, pravednim i strogim uslovima i na ostvarenim rezultatima. Pristupanje EU zahtijeva sprovođenje složenih reformi u zahtjevnom okruženju, a to je cilj koji se može ostvariti samo dugoročno. Kako bi brže napredovali, kandidati za pristupanje moraju, kao prioritet, brže postizati stvarne i održive rezultate u pogledu ključnih pitanja: vladavina prava, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, bezbjednost, temeljna prava, funkcionisanje demokratskih institucija i reforma javne uprave i ekonomski razvoj i konkurentnost.

Ključan je i napredak u pomirenju, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji.

Više informacija dostupno  ovdje

https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20201006-communication-on-eu-enlargement-policy_en.pdf

Slika: Google Images

Izvor: ec.europa.eu