Sistemi visokog obrazovanja u Evropi suočavaju se s mnogim izazovima. Jedan od glavnih izazova sistema visokog obrazovanja odnosi se na neusklađenost vještina koje Evropa treba i onih koje ima, budući da u mnogim djelovima EU-a vlada nestašica radne snage u određenim zanimanjima za koja je potrebna visoka stručna sprema, i to i u pogledu kvalifikacija i kvaliteta povezanih vještina, a istovremeno je previše studenata koji završe studije a imaju slabe osnovne vještine (pismenost, matematička pismenost, digitalne vještine), te im nedostaje niz transverzalnih vještina (rješavanje problema, komunikacija itd.) koje su im potrebne za otpornost u svijetu koji se mijenja.
Postojane i sve veće socijalne podjele i inovacioni jaz su izazovi koji karakterišu sisteme visokog obrazovanja u Evropi.
Takođe, različite komponente sistema visokog obrazovanja ne funkcionišu uvijek najbolje kao cjelina, jer mehanizmi finansiranja, posticaja i nagrada u visokom obrazovanju nisu uvijek postavljeni tako da nagrade kvalitetno obrazovanje i istraživanje, inovacije, socijalno uključivanje i angažovanost.
Na četiri navedena izazova odgovara se usmjeravanjem na četiri odgovarajuća prioritetna područja djelovanja koja će se poduprijeti aktivnostima na nivou EU-a:
- uklanjanje budućih neusklađenosti postojećih i traženih vještina te promovisanje izvrsnosti u njihovom razvoju;
- izgradnja uključivih i povezanih sistema visokog obrazovanja;
- doprinos visokoškolskih ustanova inovacijama;
- podrška djelotvornim i efikasnim sistemima visokog obrazovanja.
Na nivou EU-a najtraženiji su stručnjaci u oblasti IT-a; ljekari; stručnjaci u oblasti prirodnih nauka, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM); medicinske sestre i babice; te učitelji i nastavnici. Situacija se razlikuje zavisno od regije. Vidjeti Skill shortage and surplus occupations in Europe (Nedostatak vještina i višak zanimanja u Evropi), CEDEFOP, 2016.
Izvor: https://ec.europa.eu