Evropska komisija je 2. decembra 2020. godine, predstavila novu Strategiju za bolju primjenu Povelje Evropske unije o osnovnim  pravima koja dopunjuje Akcioni plan za evropsku demokratiju i Izvještaj o vladavini prava.

Strategija se sprovodi u četiri stuba djelovanja, kojima se utvrđuje smjer primjene Povelje za sljedećih deset  godina:

  • Djelotvorna primjena u državama članicama,
  • Osnaživanje organizacija civilnog društva, advokata i pravnika,
  • Povelja kao kompas za institucije Evropske unije i
  • Bolja informisanost građana.

Povelja Evropske unije o osnovnim pravima pravno je obavezujuća od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona- 1. decembra 2009. godine.

Komisija je ukazala da neke države članice još uvijek nemaju potpuno funkcionalne nacionalne institucije za ljudska prava, koje su važna veza između vlade i civilnog društva i pozvala ih da osnuju takve institucije i obezbijede im sredstva za potpuno nezavisno djelovanje. Naime, kako se navodi u Strategiji, tri države članice – Češka, Italija, Malta nemaju nacionalnu instituciju za ljudska prava, dvije Estonija (akreditacija do kraja 2020.) i Rumunija nemaju akreditiranu nacionalnu instituciju za ljudska prava, a njih šest Austrija, Belgija, Kipar, Slovačka, Slovenija i Švedska nema nacionalnu instituciju za ljudska prava usklađenu sa statusom A 73 prema pariskim načelima. Odobravanje statusa A znači da je nacionalna institucija za ljudska prava u potpunosti usklađena s pariskim načelima, koja su međunarodni standardi za efikasno i nezavisno promovisanje i zaštitu osnovnih  prava u nacionalnim institucijama za ljudska prava.

Stoga je Komisija  pozvala države članice da imenuju kontaktnu tačku za Povelju radi lakše koordinacije i saradnje,  sprovedu procjene učinka i zakonodavni nadzor kako bi se osiguralo da su inicijative za sprovodjenje prava EU u skladu s Poveljom i osmisle smjernice i programe osposobljavanja za nacionalne i lokalne uprave.

U Strategiji se , pored ostalog,  navodi  da će  Komisija promovisati i osposobljavanje povezano s Poveljom za sudije, drugo pravosudno osoblje i advokate, te da će pažljivo pratiti stanje i djelovati protiv nacionalnih mjera koje utiču na aktivnosti civilnog društva, a u suprotnosti su s pravom Evropske unije. 

Komisija će, takođe,  pokrenuti informativnu kampanju o Povelji i iskoristiti program Erasmus+ za poboljšanje informisanosti mladih i podsticati države članice da pokrenu  inicijative za bolju informisanost. U buducoj strategiji o pravima djeteta Komisija ce istražiti i načine komuniciranja o pravima djece na nacin prilagođen njima.

Od 2021. godine Evropska komisija će svake godine izvještavati o Povelji, odnosno bliže razmatrati njenu primjenu u državama članicama u određenim oblastima. Izvještaj  za 2021.  fokusiraće se  na osnovna  prava u digitalno doba.

Integralni tekst Strategije dopstupan ovdje

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52020DC0711&qid=1608047356199

Slika: Google Images

Izvor: ec.europa.eu, eur-lex.europa.eu/legal