Evropska komisija je juče, 11.juna 2019. objavila rezultate Indeksa digitalne ekonomije i društva (DESI) za 2019., pomoću kojeg se prate ukupni digitalni rezultati Evrope i napredak država članica EU-a u digitalnoj konkurentnosti.

Države članice koje su odredile ambiciozne ciljeve u skladu sa strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a te ih kombinovale s ciljanim ulaganjima ostvarile su bolje rezultate u relativno kratkom roku. Jedan je to od glavnih zaključaka ovogodišnjeg Indeksa digitalne ekonomije i društva (DESI). Međutim, činjenica da najveće ekonomije EU-a nisu vodeća u digitalizaciji upućuje na potrebu za ubrzanjem digitalne transformacije kako bi EU ostala konkurenta na svjetskom nivou.

Prema pokazateljima indeksa DESI, potražnja za brzim i ultrabrzim širokopojasnim internetom raste i očekuje se da će u narednim godinama još više rasti zahvaljujući sve sofisticiranijim internetskim uslugama i poslovnim potrebama. Ultrabrza povezanost od najmanje 100 Mb/s dostupna je 60 % domaćinstava, a broj pretplata na širokopojasni pristup raste. Ultrabrzim širokopojasnim internetom koristi se 20 % domaćinstava, što je četiri puta više nego 2014.

Stopa upotrebe ultrabrzog širokopojasnog interneta najveća je u Švedskoj i Portugaliji, a Finska i Italija najnaprednije su u pogledu dodjele 5G spektra.

Više od trećine radno aktivnih Evropljana nema osnovne digitalne vještine iako su one preduslov za većinu radnih mjesta , a samo 31 % ima napredne vještine korištenja internetom. Istovremeno  se povećava potražnja za naprednim digitalnim vještinama u cjelokupnoj ekonomiji   i broj zaposlenih stručnjaka za informacione i telekomunikacione tehnologije (IKT) u EU-u u posljednjih pet godina povećao se za 2 miliona.

Prema rezultatima Indeksa, Finska, Švedska, Luksemburg i Estonija prednjače u tom pogledu.

83 % Evropljana koristi se internetom barem jednom nedjeljno (porast u odnosu na 75 % 2014.). S druge strane, samo 11 % stanovništva EU-a nikad nije bilo na internetu (smanjenje u odnosu na 18 % 2014.).
Najviše se povećala upotreba videopoziva i videozapisa na zahtjev, dostupnih preko raznih računarskih programa i aplikacija na pametnim telefonima. Kako bi se povećalo povjerenje korisnika u internetsko okruženje, doesena su EU-ova pravila o zaštiti podataka, koja su stupila na snagu 25. maja 2018.

Preduzeća se sve više koriste digitalnim tehnologijama, ali e-trgovina sporo raste.  Najuspješnije su države članice EU-a u tom području Irska, Holandija , Belgija i Danska, dok bi Mađarska, Rumunija, Bugarska i Poljska trebale ubrzati napredak.

Više kompanija koristi cloud computing (18% u odnosu na 11% u 2014.) i socijalne mreže za klijente i druge zainteresirane strane (21% u odnosu na 15% u 2013.) Međutim, broj MSP-ova koji proizvode svoje proizvode i usluge na internetu tokom proteklih godina stagniraju na nivou od 17%. EU je predložila niz mjera za jačanje e-trgovine u EU od transparentnijih cijena dostave paketa do jednostavnijih ugovora o PDV-u i digitalnim ugovorima.

Od 3. decembra 2018. godine, potrošači i poslovni subjekti imaju pristup najboljim ponudama na internetu širom EU bez diskriminacije na temelju nacionalnosti ili domicila.U oblasti digitalnih javnih usluga reguliranih propisima EU, od 2014. do 2019. godine, Podnošenjem obrazaca javnoj upravi, 64% korisnika Interneta koristi elektronska sredstva (povećanje od 57% u 2014. godini), što je dokaz praktičnosti online procedura u odnosu na tradicionalne administrativne procedure. U aprilu 2018. godine, Komisija je usvojila inicijative o ponovnoj upotrebi informacija iz javnog sektora i e-zdravstva, koje će značajno poboljšati prekogranične internetske javne usluge u EU, prema podacima indeksa, u vezi sa korištenjem digitalnih javnih usluga, uključujući e-zdravlje i E-vlada, Finska i Estonija bilježe najbolje rezultate.

Komisija je takodje, juce , 11.juna 2019. objavila i pregled pokazatelja „Žene u digitalnom dobu”, koji pokazuje da digitalno konkurentne države clanice EU-a prednjače i kad je riječ o učestovanju žena u digitalnoj ekonomiji.

Finska, Švedska, Luksemburg i Danska pokazuju najbolje rezultate u pogledu učestovanja žena u digitalnoj ekonomiji. Međutim, na nivou EU-a i dalje su prisutne razlike između muškaraca i žena kad je riječ o korištenju internetom, digitalnim vještinama, specijalistickim vještinama i zapošljavanju u oblasti IKT-a.

Najveća nejednakost zabilježena je upravo u oblasti zapošljavanja: samo 17 % strucnjaka za IKT su žene te one i dalje zaradjuju 19 % manje od muškaraca.

Osim toga, udio žena među osobama s diplomom iz oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) samo je 34 % i treba se potruditi da u budućnosti bude veći, navodi Komisija.

Kontekst

Godišnjim Indeksom digitalna ekonomija i društvo mjeri se napredak država članica EU-a u razvoju digitalne ekonomije i društva, uglavnom na osnovu podataka Eurostata. Zahvaljujući njemu države članice EU-a mogu lakše odrediti u kojim su oblastima najpotrebnija ulaganja i djelovanje. DESI je takode ključni alat za analizu digitalnih aspekata u okviru evropskog semestra.

Tokom mandata Junckerove Komisije EU je donio 28 od 30 zakonodavnih predloga čiji je cilj uklanjanje prepreka i stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta u korist svih evropskih građana i preduzeća. Kako bi podstakla postojeća ulaganja u temeljnu infrastrukturu i vještine, Komisija je donijela ciljane prijedloge budžeta za period 2021.–2027., koje treba da odobre države clanice EU-a i Evropski parlament.

Vise informacija na  http://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-2930_en.htm

Izvor: Evropska komisija

Slika: Google