Evropska komisija je 17. aprila 2020. godine, objavila Zajednički evropski plan za ukidanje mjera ograničavanja širenja bolesti COVID-19 (2020/C 126/01) s odgovarajućim preporukama .
Iako će povratak u normalno stanje biti vrlo dug, jasno je da vanredne mjere izolacije ne mogu trajati zauvijek. Sve smo bolje upoznati s virusom i bolešću COVID-19 i moramo neprestano ocjenjivati jesu li te mjere i dalje srazmjerne. Moramo početi planirati fazu u kojoj će države članice moći da ponovo dopuste ekonomske i socijalne aktivnosti, no uz što manje posljedice za zdravlje ljudi i bez prevelikog opterećenja za zdravstvene sisteme. Za to je potreban dobro koordinisan pristup na nivou EU-a i između država članica, navodi se, pored ostalog, u Zajedničkom evropskom planu za ukidanje mjera ograničavanja .
Plan sadrži preporuke za države članice, a cilj im je očuvanje javnog zdravlja tokom postupnog ukidanja mjera ograničavanja širenja zaraze kako bi se nastavio život u zajednici i pokrenula ekonomija. On ne znači da se mjere ograničavanja širenja zaraze mogu ukinuti odmah, već je osnova za definisanje mjera država članica i okvir kojim se osigurava koordinacija na nivou EU-a i prekogranična koordinacija, vodeći računa o specifičnosti svake države članice.
Ono što se kao glavni akcenti iz ovog dokumenta mogu izdvojiti jeste da je vrijeme presudno, da je potreban evropski pristup te da su za postupno ukidanje ograničenja potrebne prateće mjere.
Naime, ovim planom se ukazuje da odluka o tome da je došlo vrijeme za postupno ukidanje mjera ograničavanja treba da se bazira na epidemiološkim kriterijumima, koji treba da pokažu da se širenje bolesti znatno usporilo u dužem vremenskom periodu; dovoljnim kapacitetima zdravstvenog sistema, s obzirom na stopu popunjenosti odjeljenjâ za intenzivnu njegu i dostupnost zdravstvenih radnika i medicinske opreme ;primjerenim kapacitetima za praćenje situacije, uključujući kapacitete za testiranje velikog broja lica kako bi se zaraženi brzo mogli otkriti i izolovati, kao i kapacitetima za pronalaženje i praćenje izvora zaraze.
Istovremeno, navedeni plan ukazuje da je potreban evropski pristup, jer iako se vrijeme i načini ukidanja mjera ograničavanja razlikuju između država članica, neophodan je zajednički okvir koji se bazira na nauci usmjerenoj na zaštitu javnog zdravlja, a da se pri tom uzima u obzir činjenica da pri donošenju odluke o ukidanju mjera ograničavanja treba postići ravnotežu između javnog zdravlja i socijalnih i ekonomskih posljedica, te da je neophodna koordinacija između država članica kako bi se izbjegle negativne posljedice, što je pitanje od zajedničkog evropskog interesa.
Takođe, ovim planom je predviđeno da su za postupno ukidanje ograničenja potrebne prateće mjere, uključujući prikupljanje usklađenih podataka i izradu stabilnog sistema izvještavanja i praćenja kontakata, između ostalog, pomoću digitalnih alata koji u potpunosti poštuju privatnost podataka, povećanje kapaciteta za testiranje i usklađivanje metodologija testiranja.
Plan sadrži i konkretne preporuke koje države članice treba da uzmu u obzir pri planiranju ukidanja mjera ograničavanja.
Plan je utemeljen na stručnom znanju i savjetima Evropskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) , Savjetodavnog odbora Evropske komisije za bolest COVID-19, a u obzir su uzeti i iskustvo i predviđanja nekoliko država članica, kao i upustva Svjetske zdravstvene organizacije.
Integralni tekst Zajedničkog evropskog plana, dostupan je ovdje.
Slika: Google Images
Izvor: ec.europa.eu